Autor: Luxury Estate Turkey
Pregledano 451 puta
15 Januar 2026
Nakon izmjena propisa o stanovanju i urbanističkom planiranju u 2025, garsonjere su se djelimično vratile na tursko tržište. Međutim, to ne znači da je ulaganje u garsonjere u Turskoj sada opravdano u svim slučajevima. Ova vrsta stanova se vratila, ali rizici nisu nestali.
U ovom članku razmatramo šta se promijenilo, zašto su se garsonjere ponovo pojavile u novim projektima te okvir i glavne rizike povezane s ulaganjem u ovaj segment turskog tržišta nekretnina.

Za razumijevanje trenutne situacije važno je sagledati pozadinu. Garsonjere nikada nisu bile tipičan raspored na turskom tržištu, a praktično su zabranjene od 2017. Ta odluka odražavala je tadašnji regulatorni pristup i strukturu potražnje. Do 2025. neke od osnovnih pretpostavki promijenile su se, što je potaknulo preispitivanje pristupa.
U 2017. garsonjere su isključene iz nove stambene gradnje. Razlog je bila mala površina, koju su organi smatrali neprikladnom za standardno stanovanje i svakodnevni život. Garsonjere se nisu smatrale prihvatljivom stambenom jedinicom za masovno tržište.
Važnu ulogu imala je i tržišna dinamika. Turski kupci tradicionalno su davali prednost stanovima s odvojenom spavaćom sobom, dok je potražnja za garsonjerama dolazila uglavnom od stranaca. Kako je ovaj segment počeo rasti, uveden je obavezan zahtjev za odvojenom spavaćom sobom. Potražnja je postojala, ali propisi su imali prednost. Zbog toga su garsonjere nestale iz regulatornih razloga, a ne zbog nedostatka potražnje.
U narednim godinama struktura domaćinstava se promijenila. U Turskoj je porastao broj jednočlanih domaćinstava i malih porodica. Prema Turskom statističkom institutu (TÜİK), udio jednočlanih domaćinstava porastao je sa 14.9% u 2016. na približno 20% do 2024, dok se prosječna veličina domaćinstva smanjila na nešto više od tri osobe.
Ova promjena stvorila je potražnju za kompaktnim stanovanjem, dok postojeći propisi nisu dopuštali jedinice minimalne površine.
Situaciju su dodatno otežavale rastuće cijene. Prema Centralnoj banci Republike Turske (TCMB), cijene stanova nastavile su brzo rasti, a tržišta najma u velikim gradovima suočavala su se s nedostatkom ponude. U takvim okolnostima manje jedinice omogućavale su povećanje ponude i smanjenje apsolutnih troškova najma.
Do trenutka izmjene pravila investitori su već ukazivali na nesklad između ranijih ograničenja i stvarne tržišne potražnje.
U 2025. djelimično je ukinuta zabrana garsonjera koja je bila na snazi od 2017. Izmjene su stupile na snagu nakon objave u službenom glasniku Resmî Gazete u augustu 2025. i odnose se posebno na novu gradnju. Garsonjere su se vratile u nove projekte u Turskoj, ali u ograničenom obliku.
Nova pravila uređuju udio garsonjera u projektu i zahtjeve za raspored prostora. Važno je napomenuti da se ova pravila odnose na projektovanje i gradnju novih zgrada i ne mijenjaju pravni status već završenih nekretnina.
Glavno pravilo je brojčano ograničenje. Investitori mogu uključiti samo ograničen broj garsonjera u stambenu zgradu, najviše 20% ukupnog broja stanova. Projekti koji se u potpunosti ili pretežno sastoje od garsonjera ostaju zabranjeni.
Ovo ograničenje treba očuvati uravnoteženu strukturu gradnje. Garsonjere se tretiraju kao dopunske, a ne osnovne jedinice. Čak i u projektima gdje su dozvoljene, većinu jedinica moraju činiti standardni stanovi.
Dodatni učinak je ograničena ponuda na tržištu novogradnje i odsustvo scenarija masovnog obaranja cijena koje bi potaknuli projekti usmjereni isključivo na minimalne površine.
Drugi zahtjev je postojanje jasno određene niše za spavanje. Svaka garsonjera mora uključivati namjenski prostor za spavanje od najmanje 9 m², minimalne širine 2.5 metara.
U praksi je to promijenilo samu ideju garsonjere. Više nije riječ o jednom nepodijeljenom prostoru, nego o stanu bez odvojene spavaće sobe koji ipak uključuje arhitektonski određen prostor za krevet.
Izuzetno male garsonjere starog tipa, od približno 20 m² bez podjele na zone, i dalje nisu dozvoljene. Projekti u kojima je jedinica formalno označena kao garsonjera, ali nema obavezan prostor za spavanje, neće dobiti upotrebnu dozvolu. Ovo pravilo usmjereno je protiv „sivih modela“: garsonjere moraju odgovarati odobrenim projektima i dokumentaciji, a ne samo nositi oznaku „garsonjera“.

Postoji česta zabluda da mali stan automatski donosi visoke prinose, ali garsonjera sama po sebi ne znači dobit. Za pravilnu procjenu takve nekretnine treba razmotriti tri parametra: likvidnost, prinos i mogućnost upravljanja.
Na papiru prinosi garsonjera često izgledaju privlačno. Niska početna cijena u kombinaciji s najamninama koje nisu znatno niže od onih za veće stanove stvara dojam visoke profitabilnosti. Međutim, riječ je o bruto prihodu. Kada se uračunaju periodi bez zakupaca, upravljanje, komunalne usluge i naknade za održavanje, neto prinosi obično su primjetno niži.
Jednostavnost upravljanja garsonjerama također se često precjenjuje. Mali stan zahtijeva iste operativne korake kao i veći: traženje zakupaca, ugovore, održavanje, popravke i plaćanje računa. Kod kratkoročnog najma obim posla je veći zbog česte smjene zakupaca. Povjeravanje upravljanja drugome smanjuje operativni angažman, ali uzima značajan dio prihoda, često 20–30% bruto prihoda. Fiksni troškovi ne zavise od površine i zato snažnije umanjuju dobit kod manjih jedinica.
Likvidnost garsonjera nije jednoznačna. Porodice i većina lokalnih kupaca ne razmatraju garsonjere za stanovanje; potražnju uglavnom pokreću stranci i dio mlađe populacije. Kada interes stranaca opadne, garsonjere obično prve gube likvidnost. Na sekundarnom tržištu situaciju dodatno otežava konkurencija novih projekata koji nude plaćanje na rate i novije nekretnine. U takvim uslovima brza prodaja često je moguća samo uz popust.
Kupovina garsonjere u Turskoj zahtijeva precizne obračune, rezervu za periode bez zakupaca i jasan scenarij izlaska iz ulaganja. Očekivanje da će nekretnina „sama donositi prihod“ je mit.
Ulaganje u garsonjere ima prednosti, ali uključuje i niz posebnih rizika. U nastavku su glavne greške ulagača u Turskoj pri kupovini garsonjera i faktori koji mogu negativno utjecati na prinose i likvidnost.
Jedna česta greška je kupovina garsonjere „po dobroj cijeni“ na lokaciji koja ne odgovara njenoj ciljnoj grupi. Na primjer, novi kompleks na periferiji Alanye, nekoliko kilometara od mora, može izgledati cjenovno privlačno, ali bez stvarne potražnje. Predaleko je za turiste, nepraktičan za lokalne stanovnike i u njemu je teško živjeti bez automobila, što dovodi do dugih perioda bez zakupaca.
Problem postaje izraženiji ako profil zakupca nije određen. Studenti, turisti i stručnjaci koji rade na daljinu imaju različite zahtjeve za lokaciju. Ako područje ne podržava nijedan od tih scenarija, nema univerziteta, turističke zone ni poslovne aktivnosti, garsonjera ostaje izvan stvarne potražnje.
Naknade za održavanje (aidat) fiksni su troškovi koji ne zavise od površine stana. Za garsonjere je to posebno značajno. U standardnim stambenim kompleksima u Alanyi aidat u prosjeku iznosi približno €30 mjesečno; u kompleksima s bogatim sadržajima znatno je viši. U projektima višeg standarda aidat može doseći stotine eura čak i za male jedinice. U kompleksima s brojnim uslugama garsonjera može postati neprofitabilna upravo zbog nesrazmjernih redovnih troškova.
Garsonjerom nije lakše upravljati nego većim stanom. Kod kratkoročnog najma obim posla raste: prijave gostiju, čišćenje, habanje namještaja, obračun računa i administracija, dok dio prihoda ide posrednicima ako se upravljanje povjeri drugome.
Čak i kod dugoročnog najma ostaju periodi bez zakupaca, smjena zakupaca i redovne popravke. U malim jedinicama habanje je brže. Bez uzimanja ovih faktora u obzir, projektovani prinosi pokazuju se isključivo nominalnim.
Sekundarno tržište garsonjera je usko. Potražnju uglavnom pokreću stranci i dio kupaca koji žive sami; turske porodice rijetko razmatraju garsonjere. Istovremeno garsonjere na sekundarnom tržištu konkurišu novim projektima koji nude plaćanje na rate.
Brza prodaja uglavnom je moguća samo uz popust. Likvidnost također zavisi od vanjskih faktora: propisa o dozvolama boravka, valutnih okolnosti i dostupnosti stambenih kredita. Banke nerado finansiraju male stanove, što dodatno sužava krug kupaca.
Niska ukupna cijena često prikriva previsoku cijenu po kvadratnom metru. Garsonjere se često prodaju po višoj cijeni po m² od stanova s 1 spavaćom sobom u istom projektu. S vremenom to ograničava rast cijene jer tržište poredi površinu i lokaciju, a ne početnu kupoprodajnu cijenu.
Ulagač usmjeren isključivo na ukupan iznos transakcije rizikuje da preplati nekretninu s ograničenim potencijalom rasta i daljnje prodaje.
Velika koncentracija garsonjera u jednom kompleksu mijenja njegov karakter. Zgrada se praktično može pretvoriti u aparthotel sa stalnom smjenom zakupaca. To utječe na ugled nekretnine i sužava krug kupaca pri daljnjoj prodaji. Osim toga, interna pravila kompleksa mogu ograničavati izdavanje.
Čak i prema novim pravilima garsonjera ostaje kompromis. Promjena rasporeda nije moguća, načini korištenja su ograničeni, a fleksibilnost minimalna.
Glavni rizik je kupovina bez plana izlaska iz ulaganja. Mnogi ulagači računaju kupovinu bez određivanja perioda vlasništva, ciljnog kupca ili vremena prodaje. Zbog toga se odluke o izlasku donose pod pritiskom tržišta umjesto strateški.

Tržište nekretnina u Turskoj nije jednoliko, a djelotvornost garsonjera kao ulaganja direktno zavisi od regije.
U velegradovima poput Istanbula, Ankare i Izmira garsonjere se prvenstveno traže za dugoročno stanovanje. Glavnu grupu zakupaca čine osobe koje žive same: studenti viših godina, mladi stručnjaci i stranci koji žive u zemlji. Za njih je mali stan često jedina finansijski dostupna opcija.
Prednost ovog modela je stabilnost. Ugovori o najmu obično se potpisuju na godinu ili duže, uz manju smjenu zakupaca i predvidljiv novčani tok. Garsonjere postižu posebno dobre rezultate u područjima s univerzitetima, poslovnim centrima i razvijenim javnim prijevozom.
Prinose pokreću visoke najamnine. Čak i mali stanovi u traženim naseljima mogu donositi značajan prihod. Dodatna prednost je veća likvidnost pri daljnjoj prodaji. Pored stranih kupaca postoji i domaća potražnja ulagača i porodica koje kupuju stan za svoju djecu.
U turističkim mjestima poput Antalye, Alanyei Mersina tržište je usmjereno na priliv turista. Garsonjere su popularne među samostalnim putnicima i parovima bez djece, posebno za kratkoročni najam.
Najbolje lokacije nalaze se na pješačkoj udaljenosti od mora, plaža, gradskih centara i mjesta za zabavu. U takvim područjima garsonjera može biti gotovo potpuno popunjena tokom glavne sezone i ostvariti većinu godišnjeg prihoda u nekoliko mjeseci. Izvan sezone prihod naglo pada ili jedinica može ostati prazna.
Za neke kupce na obali dodatni faktor je status naselja u pogledu dozvole boravka. Ako je lični boravak dio plana, to može suziti buduću potražnju pri daljnjoj prodaji.
Pored očiglednih troškova, na profitabilnost garsonjere utječu faktori koji se rijetko uključuju u početne obračune. Nisu uvijek vidljivi u marketinškim materijalima, ali direktno utječu na likvidnost, porezne obaveze i neto dobit.
Pravni status garsonjere je ključan. Tokom perioda zabrane neke jedinice bile su registrovane kao apartmani hotelskog tipa ili poslovni prostori. Takve jedinice mogu se koristiti u praksi, ali posljedice su konkretne: nemogućnost dobijanja dozvole boravka na osnovu vlasništva, drugačije porezne i komunalne tarife te ograničenja korištenja.
Važni su i standardi rasporeda. Nove garsonjere moraju uključivati jasno određenu nišu za spavanje. Starije jedinice bez podjele na zone nisu zabranjene, ali ne dobivaju na vrijednosti. Pri daljnjoj prodaji kupci ih upoređuju s novijim i funkcionalnijim alternativama.
Treba dodati poreze na prihod od najma, obavezno osiguranje (DASK) i provizije za upravljanje ili pronalazak zakupca. U nekim kompleksima održavanje je povjereno vanjskom operateru čije se usluge naplaćuju posebno ili uključuju u aidat.
Prodaju garsonjere u Turskoj nakon nekoliko godina treba od početka smatrati dijelom strategije. Garsonjera se ne kupuje „zauvijek“, nego za unaprijed određen scenarij: prihod uz prodaju u određenom trenutku.
U nastavku je pregled toga ko stvarno kupuje garsonjere na sekundarnom tržištu i koji parametri određuju likvidnost pri prodaji.
Najvjerovatniji kupac nakon 3–5 godina drugi je strani ulagač ili nerezident koji traži pristupačnu nekretninu za odmor ili prihod od najma. Potražnja tradicionalno dolazi od kupaca iz Rusije, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i zemalja Bliskog istoka, kojima su ključni cijena i mogućnost brzog početka izdavanja.
Drugi segment čine roditelji studenata i stručnjaci koji žive sami i već borave u Turskoj. Fokusiraju se na praktičnost lokacije: blizinu univerziteta, poslovnih naselja i prijevoza. Za njih je garsonjera alternativa višegodišnjem najmu.
Kupovine turskih državljana češće su motivisane ulaganjem ili stanovanjem za neoženjenu ili neudatu djecu.
Lokacija: Razvoj područja poboljšava likvidnost, a propadanje je smanjuje. Nova infrastruktura, saobraćajne veze i turističke zone djeluju povoljno. Ograničenja dozvola boravka ili pogoršanje okoliša djeluju nepovoljno.
Kvalitet kompleksa: Razuman aidat, dobro održavan okoliš i stabilno upravljanje direktno utječu na cijenu. Problematični kompleksi prvi gube kupce.
Fizičke karakteristike: Sprat, pogled, balkon i dobro osmišljen raspored ostaju presudni faktori.
Pravna jasnoća: Uredan vlasnički list, pribavljena upotrebna dozvola (iskan) i odsustvo dugova osnovni su uslovi likvidnosti. Svaki problem sa statusom ili usklađenošću s propisima sužava krug kupaca.
Historija korištenja: Dokumentovana historija izdavanja nije obavezna, ali povećava povjerenje kupca.
Tržišne okolnosti: Rast strane potražnje, valutne oscilacije i izmjene propisa mogu ubrzati ili odgoditi prodaju.
Likvidnost garsonjere određuje se pri ulasku u ulaganje. Izbor lokacije, kompleksa i rasporeda određuje hoće li izlazak biti kontrolisan ili prisilan. Za garsonjere se horizont od 3–5 godina uglavnom smatra racionalnim: nekretnina je još relativno nova, konkurencija novih projekata je ograničena, a potražnja postoji.
Razumijevanje toga kome ćete prodati i pod kojim uslovima smanjuje rizik mnogo prije transakcije i omogućava bolju kontrolu ciklusa ulaganja.
Garsonjere su se vratile na tursko tržište, ali ih treba posmatrati isključivo kao instrument primjenjiv u određenim uslovima. Garsonjere nisu univerzalno rješenje. One su investicijski proizvod za uski segment tržišta koji uz precizne obračune može djelotvorno funkcionisati.
Uz pravilan pristup garsonjera može imati ulogu u investicijskom portfelju: omogućiti ulazak na tržište s ograničenim kapitalom, ostvarivanje prihoda i očuvanje mogućnosti izlaska iz ulaganja. Međutim, ciljevi poput porodičnog stanovanja, državljanstva putem ulaganja ili dugoročnog očuvanja kapitala obično zahtijevaju druge vrste nekretnina.
Garsonjeri treba pristupiti kao investicijskom projektu, uz obračune, scenarije i jasno određen krajnji cilj.

Licencirana agencija Luxury Estate Turkey pruža potpunu podršku u svakoj fazi. Odabiremo nekretnine na osnovu analize područja, profila zakupaca i scenarija korištenja te isključujemo opcije bez održive potražnje.
Naš tim provjerava status nekretnine i usklađenost s važećim propisima, pomaže izračunati ekonomiku vlasništva, uključujući troškove, razvija modele upravljanja i određuje izlazne strategije. Ovaj pristup omogućava da se garsonjere tretiraju kao upravljana investicijska imovina s predvidljivim rizikom i određenim horizontom izlaska, umjesto kao spekulativne kupovine.